петак, 27. јануар 2012.

IZUZECI OD PALATALNIH PROMENA

Da li ste znali da je ispravno reći: „Bio sam na žurki“, a ne „Bio sam na žurci“?

Često ćete čuti da neko pita: „Da li je ispravno reći kruški ili krušci, prugi ili pruzi, tugi ili tuzi?“ Ovakvi slučajevi će biti tema ovog posta i zbog toga što su često pominjani u zadacima za prijemne ispite.

Recimo, tepanja ili reči od milja (hipokoristici) prvi su primer kada bi trebalo da dođe do sibilarizacije, ali se ona ne vrši. Pričamo o primerima kao što su BAKA, DEKA, ZEKA... Kada treba da upotrebimo oblik KA DEKI (ovo je oblik dativa i lokativa), ispravno smo postupili ako ne menjamo K, ove reči su primer za izuzetak od vršenja promene.

Za stanovnicu nekog grada, opet u obliku dativa ili lokativa, treba upotrebiti oblik u kome se ne vrši promena: BEOGRAĐANKI, NOVOSAĐANKI... Dakle, ni tu se sibilarizacija ne vrši.

A onda postoje reči koje su stranog porekla, kao što su LIGA, KLIKA... Ni u ovim slučajevima nećemo reći reč sa izvršenom promenom, već LIGI, KLIKI...

Često su  na prijemnim ispitima postavljana pitanja o tome kako se ispravno pišu ženska imena koja se završavaju na -KA, -GA, -HA (ZORKA, DANKA, OLGA). Ispravno je reći OLGI, ZORKI, DANKI, OLGIN, ZORKIN, DANKIN - promena se ne vrši ni u ovim slučajevima. Ali, ako se ženska osoba zove na ime koje se završava sa -ICA (kao Zorica, Ankica, Milica...), ispravno je reći ZORIČIN, ANKIČIN, MILIČIN. Ovo pravilo se ne odnosi samo na imena. U slučajevima kao što su STARICA, KOMŠINICA, UČITELJICA, takođe je ispravno reći STARIČIN, KOMŠINIČIN, UČITELJIČIN.

Poseban slučaj su nazivi geografskih pojmova. Niko se neće dvoumiti da kaže AMERICI, AFRICI, oblicima sa izvršenom sibilarizacijom. Ali, da li će to biti slučaj sa rečima VOLGA ili MEKA? Ovo su slučajevi kada nikako neće doći do sibilarizacije. Ako bismo rekli: „Bio je u Meci“, naravno da bi se razumevanje pojma dovelo u pitanje. Dakle, ako je negde bio, bio je u Meki. Ali, ako ste bili u Požegi, bili ste i u Požezi, ovo je primer da u srpskom jeziku postoji oblik dubleta - slučaj kada imate dva oblika koja su oba ispravna.

Gde ćete, zapravo, doći u nedoumicu?

Uvek i samo kod imenica ženskog roda koji se završavaju na KA, GA, HA.

Posebni slučajevi su imenice PRIPOVETKA, ZAGONETKA. Ispravno je reći: O PRIPOVECI ili O PRIPOVETKI. Jedini oblik koji nije ispravan je oblik PRIPOVETCI (sa spojenim T i C). U obliku PRIPOVECI došlo je i do gubljenja suglasnika, pored izvršene sibilarizacije. Evo kako:

PRIPOVETK+I
PRIPOVETCI (pogledajte podelu glasova po načinu nastanka, C je sliveni glas, nastao od T i S). Prema tome:

PRIPOVETTSI - gubi se jedno T
PRIPOVETSI - PRIPOVECI

U slučaju imenice ČESTITKA, preporučen je oblik ČESTITKI (ne možete ČESTICI, jer biste time promenili značenje reči).

Kad još nećete vršiti palatalne promene?
U primerima MAČKI, VOĆKI, TETKI, KOCKI, MAZGI, PRAĆKA, PASHA. U gotovo svim pravopisnim priručnicima naći ćete pravilo: do palatalne promene ne dolazi u rečima čiji se koren reči završava na ČK, ĆK, TK, CK, ZG, SH - ali je jednostavnije zapamtiti primere koji su navedeni.
Razlog? Pokušajte da promenite u reči KOCKA drugo K u C, i videćete da se menja oblik reči i gubi značenje korena.

Tu su i dubleti - EPOHI i EPOSI; SLUGI i SLUZI; BITKI i BICI, KĆERKI i KĆERCI, MASKI i MASCI, LICI i LIKI. Niko ne može da vas ispravi u oba slučaja, s obzirom da pravopis dozvoljava oba oblika reči.

A rešenje pitanja na početku je: ispravni oblici su KRUŠCI, TUZI, PRUZI.

Šišarki ili šišarci?




2 коментара: